Crne tačke Evrope: Gdje su krađe iz kamiona u porastu i kako se zaštititi?

Krađe robe iz kamiona na evropskim cestama u 2025. doživljavaju zabrinjavajući porast. Vozači, prevoznici i logističke firme suočeni su s ozbiljnim izazovima kada su u pitanju sigurnost i prevencija.

Statistika koja zabrinjava

Prema podacima TAPA EMEA (Transported Asset Protection Association), u prvom kvartalu 2025. zabilježeno je više od 2.300 incidenata krađe tereta širom Evrope. Najčešće mete su bila parkirališta bez nadzora i vozila koja su stajala na neosiguranim lokacijama tokom noći.

Najugroženije države uključuju Njemačku, Francusku, Nizozemsku i Italiju. Međutim, u porastu su i slučajevi u Španiji, Poljskoj i Mađarskoj – naročito u blizini logističkih centara i graničnih prelaza.

Metode krađe: Od jednostavnog provaljivanja do sofisticiranih upada

Moderni lopovi više nisu samo pojedinci s nožem – danas djeluju u organiziranim grupama. Koriste ometače signala za GPS, lažne uniforme i čak simuliraju kontrole inspekcija kako bi prevarili vozače.

Neke bande se fokusiraju na tzv. “sliding curtain” metode, gdje bez otkrivanja otvaraju cerade i prepoznaju vrijednu robu prije nego što napadnu. Kod skuplje robe, prisutna je i saradnja s insajderima unutar logističkih firmi. U mnogim slučajevima, kradljivci presreću kamione na odmorištima, provaljuju u prikolice i selektivno uzimaju robu visoke vrijednosti – elektroniku, medicinsku opremu, tekstil i prehrambene proizvode.

Crne tačke: Gdje je najrizičnije?

• Autocesta A1 (Njemačka): posebno rizična u blizini velikih industrijskih zona u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
• Pariz – Lyon koridor (Francuska): učestale bande koje ciljaju na parkirane kamione noću.
• Milano – Bologna (Italija): zabilježen porast krađa na odmorištima uz A1.
• Mađarsko-rumunska granica: učestale prevare i krađe pri stajanjima zbog “lažnih kontrola.”
• Rotterdam i Antwerpen (Nizozemska – Belgija): krađe luksuzne robe i elektronike.
• Šlezija (Poljska): industrijska zona sa sve više napada na parkirane šlepere.

Kako se vozači i firme mogu zaštititi?

Stručnjaci iz logističke sigurnosti preporučuju sljedeće mjere:

1. Korištenje osiguranih parking zona (tzv. Secure Truck Parks) s videonadzorom i kontrolisanim ulazom.
2. Instalacija alarma i pametnih senzora na prikolice, uključujući vibracijske i otvaranje vrata.
3. Praćenje u realnom vremenu putem GPS sistema s mogućnošću geofencinga i upozorenja o manipulaciji signalom.
4. Edukacija vozača o prepoznavanju prevara i sumnjivih ponašanja na odmorištima.
5. Unutrašnji sigurnosni protokoli u firmama: prijava svakog stajanja, evidentiranje vremena i lokacije, koordinacija s dispečerima.

Mišljenje iz struke

Martin Hoffmann, savjetnik za transportnu sigurnost u Minhenu, ističe: “Vozači nisu kriminalci – ali postaju žrtve kriminalnog sistema. Najveći problem je neosigurana infrastruktura i nedostatak podrške u kriznim situacijama.”

Dodaje kako bi “EU morala hitno ulagati u sigurne zone, pogotovo uz koridore TEN-T mreže, gdje se odvija glavnina međunarodnog transporta.”

Zakonski okvir i odgovornost

U mnogim državama, vozač koji ne koristi osigurano stajalište može biti djelimično odgovoran u slučaju krađe, posebno ako to predviđa interni pravilnik firme ili osiguravajuća kuća.

Istovremeno, firme koje ne pružaju adekvatne sigurnosne uvjete ili ne ulažu u prevenciju, rizikuju gubitke i pravne posljedice u slučaju gubitka robe klijenata.

Zaključak

Krađe iz kamiona nisu samo kršenje zakona – one razaraju povjerenje u lanac snabdijevanja. Prevencija mora postati prioritet, kako za prevoznike, tako i za državne institucije. Jer vozač koji ne spava mirno – ne može voziti sigurno.