Vožnja kamiona kroz Evropu podrazumijeva prelazak preko brojnih tunela, od kraćih gradskih do kilometarskih alpskih prolaza. Iako većina tunela zadovoljava stroge sigurnosne standarde, postoje oni koji i danas predstavljaju značajan rizik za vozače, posebno kada je riječ o teškim teretnim vozilima. U ovom članku izdvajamo najopasnije tunele u Evropi, analizirajući dužinu, sigurnosne uslove, istoriju nesreća i specifične izazove za kamione.
1. Mont Blanc tunel (Francuska – Italija)
Mont Blanc tunel jedan je od najpoznatijih i najdužih tunela u Evropi – dug je 11,6 kilometara i povezuje Chamonix (Francuska) sa Courmayeurom (Italija). Ovaj tunel je postao simbol opasnosti 1999. godine kada je kamion izazvao požar u kojem je poginulo 39 ljudi. Nakon toga je zatvoren na tri godine radi potpune rekonstrukcije i implementacije novih sigurnosnih mjera.
Za vozače kamiona, Mont Blanc ostaje izazovan zbog dužine, ventilacije, psihološkog pritiska i stroge kontrole brzine i razmaka između vozila. Tunel je danas sigurniji, ali zbog tragedije i dalje nosi reputaciju jednog od najopasnijih.
2. Gotthard tunel (Švicarska)
Gotthard tunel dug je 16,9 kilometara i jedan je od glavnih transportnih pravaca kroz Alpe. Tunel se nalazi u Švicarskoj i poznat je po velikom prometu teretnih vozila, naročito u tranzitu između Italije i Njemačke.
Godine 2001. dogodila se ozbiljna nesreća kada su se dva kamiona sudarila, što je izazvalo požar i haos u tunelu. Uprkos modernim sistemima nadzora, vožnja kroz Gotthard je i dalje psihički iscrpljujuća zbog dužine i klaustrofobičnog ambijenta. Dodatni problem su česte kolone i zadržavanja prije ulaska.
3. Fréjus tunel (Francuska – Italija)
Dug oko 13 kilometara, Fréjus tunel spaja Francusku i Italiju i često se koristi kao alternativa Mont Blancu. Iako nije poznat po velikim tragedijama, smatra se izazovnim za kamione zbog ograničenja brzine, jakih bočnih vjetrova prilikom ulaska i izlaska, te sklonosti stvaranju dima pri sudaru vozila.
Vozači su obavezni da drže minimalnu distancu i koriste propisanu opremu. Takođe, prolaz za opasni teret (ADR) je strogo kontrolisan i često zabranjen u određenim terminima.
4. Arlberg tunel (Austrija)
Arlberg tunel u Austriji dug je oko 14 kilometara i poznat je po strmom prilazu i uslovima koji se naglo mijenjaju – posebno zimi. Usljed nagiba, mnogi kamioni se pregrijavaju, a klizavi uslovi dodatno komplikuju vožnju.
Austrijske vlasti ulažu mnogo u održavanje i kontrolu, ali nesreće kamiona su i dalje prisutne, najčešće zbog gubitka kontrole na nizbrdicama. Obavezna zimska oprema i poštovanje propisa su ključni.
5. Kurobe tunel (Japan – specijalna napomena)
Iako nije u Evropi, vrijedi spomenuti Kurobe tunel u Japanu jer se često koristi kao referenca u obukama evropskih vozača za ekstremne uslove. Tunel je veoma uzak, s oštrim krivinama i niskim plafonom, pa simulacije vožnje kroz slične uslove koriste njegov model. Služi kao podsjetnik na to koliko su evropski tuneli zapravo široki i prostrani u poređenju sa nekim azijskim.
6. Karavanke tunel (Slovenija – Austrija)
Ovaj tunel dug je oko 8 kilometara i često je mjesto zastoja zbog kontrole granice i ograničenja protoka saobraćaja. Iako nije ekstremno opasan, karakterišu ga dugi redovi, vožnja po uzbrdici i često stresna čekanja, što povećava šanse za tehničke kvarove na kamionima.
Vozači su često primorani da stoje u koloni i po nekoliko sati, a problemi sa hlađenjem motora i tahografima nisu rijetkost.
Savjeti za vožnju kroz opasne tunele
- Uvijek provjeri da li je vozilo tehnički ispravno prije ulaska u tunel
- Poštuj distancu i brzinu – većina nesreća se dešava zbog nepažnje
- Uključi kratka svjetla čak i ako je dan
- Uključi radio na frekvenciju koja prenosi obavještenja iz tunela
- Ne pretječi i ne staj na zabranjenim mjestima unutar tunela
- Ako dođe do požara – zaustavi vozilo, napusti kabinu i prati signalizaciju za evakuaciju
Zaključak
Evropski tuneli su uglavnom sigurni, ali vožnja kroz njih zahtijeva poseban nivo opreza, posebno za vozače kamiona. Mont Blanc, Gotthard i Fréjus su među najopasnijima zbog svoje dužine, prošlih tragedija i gustog teretnog saobraćaja. Poznavanje rizika i pravilna priprema mogu učiniti razliku između rutinske vožnje i opasne situacije. Svaki vozač bi trebao znati u koje tunele ulazi, kakva su pravila i kako da se ponaša u slučaju hitnosti.
