Procjenjuje se da će 2050. godine u Evropskoj uniji postotak ljudi od 50 i više godina iznositi skoro 50%. ukupne populacije.
Prema procjenama UN-a, do 2050. godine prosječan životni vijek će se povećati sa sadašnjih 68 na 76 godina, au visokorazvijenim zemljama sa 77 na 83 godine. Pitanje je da li se zrela dob prevodi u sigurnost na putu?
Starenje društava u industrijalizovanim zemljama je uobičajeno. Ovaj fenomen je posebno vidljiv u Evropi. Procjenjuje se da će 2050. godine u Evropskoj uniji postotak ljudi od 50 i više godina iznositi skoro 50%. ukupne populacije. Prema procjenama UN-a, do 2050. godine prosječan životni vijek će se povećati sa sadašnjih 68 na 76 godina, a u visokorazvijenim zemljama sa 77 na 83 godine. Polovina rasta stanovništva od 2,5 milijardi u narednih 40 godina bit će stariji od 60 godina. Najbrži će porast biti kod najstarijih ljudi, odnosno starijih od 80 godina (trenutno u svijetu ima oko 90 miliona ljudi ove starosne grupe. 2050. godine će ih biti preko 400 miliona).
– U EU će se ti procesi odvijati još brže i broj ljudi u starosnoj dobi za penzionisanje će se značajno povećati već 2030. godine. Starenje je dug i složen proces koji se nastavlja tokom života. Ovaj proces se smatra prirodnim fenomenom povezanim s godinama. Sastoji se u opadanju biološke aktivnosti organizma sa godinama i odnosi se na mnoge aspekte ljudskog života – fizičku, mentalnu i društvenu aktivnost. Starenje je uslovljeno biološkim i genetskim faktorima, kao i društvenim i psihološkim faktorima – objašnjava Maria Dąbrowska-Loranc, šefica Centra za sigurnost na putevima Instituta za motorni saobraćaj.
Stariji ljudi su trenutno najbrže rastuća grupa vozača, kako po broju tako i po pređenim kilometrima. U budućnosti će putovati više i češće od današnjih starijih vozača. Ovo posebno važi za žene.
“ Promjene koje se javljaju s godinama možda neće utjecati na svakodnevni život, ali imaju utjecaja na vožnju. Vozači često moraju donijeti 8 do 12 odluka po kilometru za manje od pola sekunde. To znači da čak i male promjene u vidu, sluhu, opsegu i snazi pokreta, vremenu reakcije i koncentraciji pažnje mogu igrati veliku ulogu u donošenju odluka tokom vožnje , dodaje stručnjak za ITS.
Stariji vozači su predmet intenzivnog međunarodnog istraživanja više od jedne decenije. Njihovi rezultati su pokazali da povećanje broja aktivnih starijih vozača zanemarljivo utiče na broj nesreća sa smrtnim ishodom, stariji vozači su sigurniji od vozača u drugim starosnim grupama, stopa smrtnosti na milion vozača putničkog automobila za starije vozače je četiri puta veća. niže nego za mlade vozače od 18-24 godine,
stariji vozači sa raznim “ograničenjima” medicinske prirode ne pokazuju visok rizik od izazivanja saobraćajne nesreće, stariji vozači nadoknađuju nedostatke u vožnji zbog starosti smanjenjem brzine, ograničavanjem noćne vožnje, korišćenjem sigurnosnih pojaseva, neupijanjem alkohola pre vožnje, korištenje provjerenih ruta, lokalnih puteva sa manje raskrsnica, itd.,
50 posto Nesreća sa starijim vozačima dešavaju se na raskrsnicama, dok je udio nezgoda sa vozačima srednjih godina 21, raskrsnice u naseljenim mjestima su element koji povećava vjerovatnoću nezgoda sa starijim osobama, posebno bočnih sudara.
Zaključno, glavni problemi starijih vozača koji dovode do nesreća odnose se na podijeljenu pažnju – stariji vozači sudjeluju u više nesreća na raskrsnicama zbog poteškoća u procjeni prednosti prolaska. Možda ne reaguju dovoljno na saobraćaj, posebno u složenim situacijama, sa percepcijom – fatalne nesreće u kojima su učestvovali stariji vozači nastaju zbog grešaka u percepciji, posebno u pogledu prednosti prolaska,
sužavanje vidnog polja i loša kontrastna osetljivost i procena udaljenosti, vreme manevrisanja, vreme reakcije, koordinacija – u pogledu donošenja odluka na raskrsnicama nije bilo razlike između starijih vozača i ostalih starosnih grupa u pogledu tačnosti, ali stariji vozači potrebno 50%. više vremena da ga uzmem.
