Stres za Volanom Kamiona : kako se nositi s njim?

Objavljeno:

Jeste li pod stresom za volanom? Pa, nisi jedini. Stres na poslu je uobičajena pojava i profesionalni vozači nisu izuzetak. Ali važno je pitanje kako stres utiče na vas i kako se nositi s njim?

Šta utiče na nastanak stresa?

Posao profesionalnog vozača smatra se jednom od najtežih profesija. Ako vozite neko od komercijalnih vozila, sigurno ste izloženi raznim stresnim situacijama:

  • vremenski pritisak,
  • stotine kilometara na putu (monotonija), bez obzira na vrijeme i osjećaj,
  • saobraćajne gužve,
  • opasne situacije na putu,
  • buka,
  • materijalnu odgovornost za utovar i prevozno sredstvo,
  • sve veći zahtjevi nadređenih i kupaca,
  • nedostatak ili ograničen pristup određenim uslugama,
  • mnogo dana daleko od kuće, čežnje za voljenima.

Kako to utiče na vas? Rad u napetoj atmosferi povećava umor od ljutnje, bijesa i razdražljivosti.

Posljedice stresa za volanom

Rezultat stalnog stresa je povećan umor, što smanjuje koncentraciju. To zauzvrat dovodi do češćih grešaka, koje čak mogu dovesti do nesreća na radu.

Hronični stres također može imati dugoročne posljedice i doprinijeti zdravstvenim problemima. Ako tome dodamo mnogo sati koje vozači provode u kabini za volanom i ne jedu uvijek zdravu hranu, onda takvo ponašanje dovodi do pojave raznih bolesti. Ispostavilo se da:

  • oko 66,1% vozača kamiona pati od bolova u leđima,
  • jedna trećina vozača ima poremećaje u radu probavnog sistema,
  • 40% profesionalnih vozača pati od kardiovaskularnih bolesti.

Naše tijelo i psiha su snažno isprepleteni. Emocionalna napetost i dugotrajni stres uzrokuju bol, uključujući i kralježnicu. U isto vrijeme, kronični bol u leđima utječe na psihičko stanje, pa čak može uzrokovati i promjene u mozgu. Stres takođe utiče na naš probavni sistem. Naučnici proučavaju i obrnuti odnos – kako crijeva mogu utjecati na mozak i psihičko stanje.

Pazi na nas!

Dobra vest je da uprkos teškim radnim uslovima u kojima radite, možete da se brinete o sebi. I šta možete učiniti?

  • Planirajte svoju rutu mudro – ne možete predvidjeti sve što vam se može dogoditi na putu, ali možete planirati svoju rutu. Razmotriti moguća ograničenja saobraćaja kao što su mostovi ili tuneli; visokonaponski vodovi; nadzemne prepreke kao što su cjevovodi; raskrsnice koje mogu biti posebno opasne za duga vozila. U isto vrijeme, ne zaboravite da se odmorite i opustite, pa, ako možete, odaberite prava mjesta za zaustavljanje.
  • Pazite šta i koliko jedete – na put ponesite zobene pahuljice, griz, povrće, voće, orašaste plodove. Bolje je posegnuti za zdravom ishranom nego za slatkišima. Hrskavi grickalice kao što su čvrste jabuke i povrće imaju antistresno dejstvo. Ugriz smanjuje napetost čeljusti uzrokovanu stresom. Pročitajte šta svaka namirnica sadrži i birajte zdravije proizvode. Obratite pažnju ne samo na ono što jedete, već i na to koliko jedete. Ako imate problema sa viškom kilograma, jedite niskokalorične grickalice između obroka.
  • Pijte vodu – pijte vodu umjesto slatkih pića. Takođe i mineralne, jer na taj način ne samo da ćete hidratizirati tijelo, već u njega unijeti i mineralne tvari. Voda za piće također poboljšava koncentraciju. Zato pijte vodu češće, u malim gutljajima, a ne puno odjednom. Organizmu je potrebno oko 2 do 2,5 litara vode dnevno.
  • Podesite sjedalo u položaj koji vam odgovara – morate imati lak pristup svim kontrolnim elementima. Pravilno podesite naslon za glavu. Sedite sa leđima duboko u sedištu, jer je vašim leđima potrebna dobra podrška. Ako ne možete optimalno podesiti sjedište vozača, vrijedi pokušati lumbalni oslonac. Ne naslanjajte se na volan.
  • Ostanite u formi – postoji mnogo načina da to učinite. Dok čekate na utovar/istovar, možete hodati oko kamiona, na primjer, napraviti nekoliko čučnjeva, istegnuti se i opustiti ramena i vrat. Vježba je efikasna u smanjenju stresa i tjera tijelo da proizvodi endorfine (hormone sreće). Spremniji smo za vježbanje ako nam se sviđa. Zato je dobro pronaći vežbu ili sport koji vam odgovara. Ako su vaše fizičke aktivnosti ograničene na hodanje, dobro je raditi vježbe koje će ojačati mišiće kičme i leđa.

Tehnike disanja 

Postoji bliska veza između disanja i emocionalnih stanja. Vježbe koje produbljuju dah i usporavaju njegov ritam, uklanjaju napetost i pomažu u postizanju unutrašnjeg mira.

Vježba disanja:

  • Duboko udahnite kroz nos, brojite do 7.
  • Zadržite vazduh u plućima brojeći do 7.
  • Polako izdahnite kroz usta, brojite do 7.
  • Brojite do 7 prije nego što ponovo udahnete.
  • Ponovite cijeli ciklus 7 puta.

UPOZORENJE! Prekinite vježbu ako osjetite trnce, škakljanje ili senzorne smetnje u predjelu udova i usta.

Meditacija

Meditacija takođe pomaže u smanjenju nivoa stresa. Uprkos zauzetosti, možete posvetiti nekoliko minuta dnevno (ujutro i uveče) meditaciji.

Samomasaža 

Tapkanjem i masiranjem smanjujemo napetost mišića povezanu sa stresom. Izvedite ove tretmane na sljedećim dijelovima tijela:

  • masirajte vlasište,
  • masirajte uši,
  • masirajte ramena poprečno – lijevo rame desnom rukom, desno lijevom rukom,
  • tapšanje po ramenima, podlakticama, rukama,
  • masirajte stomak u smeru kazaljke na satu,
  • tapkajte nogama odozdo prema gore.

Pronađite ono što vam odgovara

Postoji mnogo načina za upravljanje stresom. Ne postoji pristup koji odgovara svima, bilo kada i bilo gdje. Vrijedi isprobati različite načine i pronaći najbolja rješenja za sebe. Nekima od njih, poput meditacije, treba više vremena da urode plodom, a morate i naučiti kako ih koristiti.

Također ne možemo eliminirati stres iz svog života, ali možemo se bolje nositi s njim. Najbolji način za ublažavanje stresa i umora je odmor i san. Zbog toga su pauze i periodi odmora koje profesionalni vozači moraju poštovati tako važni. Njihovo praktikovanje nije samo obaveza koja proizilazi iz propisa. To je i odraz brige za sopstvenu bezbednost i bezbednost drugih učesnika u saobraćaju.

Zadnje objavljeno

Predstavljamo

Ne možete kopirati sadržaj ove stranice