Svatko tko se vozi slovenskim cestama mogao bi pridonijeti smanjenju gužvi, rekla je ministrica Alenka Bratušek. Kako bi češće koristili javni prijevoz i kako se ne bi sami vozili u autima. Ipak, Dars planira neka rješenja koja bi barem malo ublažila svakodnevne gužve, posebice na ulazima u glavni grad.
Svakodnevne gužve, deseci kilometara kolona, duža i napornija vožnja, piše N1 Slovenija.
Uvjeti na slovenskim (auto)cestama, posebice cestama koje vode prema glavnom gradu, u posljednje su vrijeme postali noćna mora za korisnike. Ljute se turisti koji samo žele prijeći Sloveniju, a zapnu u gužvi na ljubljanskoj obilaznici. Još više su ljuti zaposlenici koji svakodnevno nekoliko sati svog “slobodnog vremena” provode u prometnim gužvama.
“Apsolutno se slažem da bi situacija mogla biti bolja. Tome bi mogli pridonijeti svi koji se koriste cestama, odnosno ne vozimo se sami u autu“, odgovorila je ministrica infrastrukture Alenka Bratušek na upit N1 na koji način bi se mogle ublažiti gužve . “Sada je i tjedan mobilnosti , promoviramo i javni prijevoz“, rekao je ministar i objasnio da bi takve “blage” mjere mogle pomoći da se smanji broj vozila na našim autocestama.
Dodala je kako ni Ljubljana nije iznimka kada su u pitanju gužve. U svim glavnim gradovima europskih zemalja manje-više su velike prometne gužve ujutro i poslijepodne kada se ljudi vraćaju s posla.
Potvrđuje to i član uprave Darsa Andrej Ribič. Obojicu smo o ovoj temi pitali jučer na otvaranju ceste na Vrhniki .
“Pogrešno je misliti da je glavni izvor gužvi teretni promet. To nije istina. Statistika pokazuje da teretni promet od 2018. do danas nije drastično porastao. Osobni promet je povećan, a upravo on povećava i stvara gužve“, naglasio je Ribič. Rješenje je, složio se s ministrom, u disciplini. “Morat ćemo se naviknuti da je jako rasipno ako je samo jedan u vozilu. Ljudi idu na posao s istog mjesta, svatko sa svojim automobilom i to je ono što uzrokuje gužve”, rekao je predstavnik državne tvrtke za autoceste.
Ali kako uvjeriti ljude da se više neće voziti sami u autu? Jesu li rješenje poticaji zaposlenicima za korištenje javnog prijevoza i bicikla, ukidanje plaćanja kilometraže, organizirani prijevoz unutar zemlje, više rada od kuće ?
“Prometna strategija sada spada u nadležnost Ministarstva zaštite okoliša, klime i energetike pa mi je teško to komentirati“, odgovorio je na pitanje ministar infrastrukture. “Ali mogu reći da puno razgovaramo o tome kako se nositi s ovim problemom. Čak i nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NEPN), koji smo odobrili, predviđa prilično velike ciljeve u području prometa. U kratkom roku bit će potrebno pronaći vrlo konkretne mjere koje će morati postaviti visoke ciljeve”, istaknula je.
Prema podacima Darsa, najprometnije dionice tijekom cijele godine su Šentjakob-Zadobrova na štajerskoj autocesti, Kozarje-Brezovica na primorskoj magistrali, sjeverna ljubljanska obilaznica od Celovške ceste do Zadobrove, istočna od Zadobrove do Zaloga i cijela zapadna i južna ljubljanska obilaznica. Svim navedenim dionicama u oba smjera dnevno u prosjeku prometuje više od 70.000 vozila.
Promet na slovenskim cestama raste iz godine u godinu. Ove je godine, prema podacima Darsa, promet na dionici Brezovica-Vrhnika povećan za četiri posto, a između Domžala i Šentjakoba za jedan posto u odnosu na prošlu godinu. U deset godina broj vozila na našim autocestama skočio je za 26 posto.
